Logo
Metrikon
Kako efikasno upravljati radnim nalozima na primjeru održavanja elektromotora?
Preporuke

Kako efikasno upravljati radnim nalozima na primjeru održavanja elektromotora?

  • Katarina Knafelj Jakovac

    23. veljače 2024.

Održavanje industrijskih elektromotora je kompleksan i zahtjevan posao.

Elektromotori su pokretačka snaga svakog proizvodnog postrojenja.

Kvalitetno upravljanje radnim nalozima za održavanje elektromotora povećava produktivnost i podiže pouzdanost opreme.

Nakon što upoznamo pogrešne pretpostavke o praćenju stanja elektromotora i načine ispravnog održavanja, vidjet ćemo kako napredno upravljanje radnim nalozima unaprjeđuje stanje elektromotora i produljuje njegov životni vijek.

Efikasan radni nalog je važan tehnički i ekonomski alat za poslovanje u svim industrijskim sektorima, s ciljem digitalizacije i automatizacije radnog procesa kreiranja, praćenja i upravljanja radovima održavanja.

Računalni sustavi i aplikacije za upravljanje održavanjem (CMMS) predstavljaju centralno mjesto gdje se kreiraju, prate u realnom vremenu, realiziraju i arhiviraju radni nalozi (RN ili WO work order).

Istovremeno, omogućavaju ažuriranje statusa, slanje obavijesti i upozorenja, izradu analiza i integraciju sa ostalim poslovnim sustavima.

Upravljanje radnim nalozima je neraskidivo povezano sa izvođenjem radova strojarskog i elektro održavanja.

Analiza efikasnosti održavanja industrijskih postrojenja se temelji na podacima dobivenim iz radnih naloga.

Iz toga slijedi da kvalitetan radni nalog omogućava realno praćenje ključnih pokazatelja uspješnosti kompanije poput stanja budžeta, vremena rješavanja kvarova, broja kvarova i korištenja resursa i sl.

Aplikacije i računalni softveri za upravljanje radnim nalozima preventivnog, korektivnog i incidentnog rješavanja kvarova elektromotora su digitalni alati kojima će svaka proizvodno orijentirana kompanija u realnom vremenu imati dostupne pokazatelje efikasnosti održavalačkih radova.

5 čestih pogrešnih pretpostavki o praćenju stanja elektromotora

Praćenje stanja elektromotora je osnovni alat u održavanju rotacijske opreme usmjerenom prema pouzdanosti, pri čemu se na elektromotor neovisno o snazi ugrađuju različiti senzori za prikupljanje podataka o radu u stvarnom vremenu.

Senzori za mjerenje temperature i akcelerometar za mjerenje vibracija prikupljaju podatke koje nakon određenog vremena možemo analizirati i ustanoviti je li došlo do povećanja radne temperature, djeluje li na elektromotor povećano radno opterećenje, je li stroj pravilno centriran i sl.

Ultrazvučno ispitivanje na sličan način kazuje postoji li povećana potreba za podmazivanjem ležajeva.

Motrenje stanja stroja je sjajan alat za prediktivno održavanje jer nam pomaže odrediti koliko je još vremena preostalo do otkazivanja stroja i prestanka rada tako da konkretnije krenemo planirati zastoje, troškove održavanja i količinu proizvoda.

Digitalizacija prikupljanja podataka uz neprekidnu 24-satnu prisutnost aktivira alarme koji unaprijed upozoravaju djelatnike na postrojenju kada elektromotor prestaje s optimalnim radom i ulazi u stanje smanjene radne pouzdanosti.

Tehnologija je sjajna stvar, međutim slijepo pouzdanje samo u tehnologiju bez planiranja, analiziranja i provjeravanja može nas dovesti do pogrešnih pretpostavki. Najčešće pogrešne pretpostavke kada je riječ o praćenju stanja elektromotora kao glavnih pogonskih strojeva u procesnim postrojenjima su:

1. Pogrešna pretpostavka: Praćenje rada elektromotora je namijenjeno isključivo djelatnicima postrojenja i korisnicima opreme.

Rečenica je točna za 80% procesnih postrojenja.

Ostalih 20% se odnosi na proizvođače i dobavljače elektromotora kojima podaci o radu stroja mogu biti vrijedan izvor informacija za unaprijeđenja budućih konstrukcija i proizvodnju novih strojeva.

Zabilježene vibracije na ležajevima već prilikom prvog pokretanja elektromotora u rad mogu otkriti nepravilno centriranje koje će dovesti do preuranjenog otkazivanja ležajeva ili kvara radi debalansa.

Prikupljanje podataka i praćenje trenda tijekom nekoliko godina za npr. 10 istih elektromotora u procesnom postrojenju nam pomaže u razumijevanju potencijalnih slabih komponenti i problema koje su uzorkovale, poput prekida proizvodnje, neočekivanog smanjenja kapaciteta ili neobjašnjivih ispada.

Ovi podaci su korisni proizvođaču prilikom konstruiranja sljedeće generacije elektromotora kako bi se otklonile otkrivene slabe točke ili koristio jači materijal za izradu komponenti.

Analiza uzroka kvara nastalog kao posljedica učestalog povećanja vibracija također može otkriti grešku u sklopu elektromotora nastalu tijekom proizvodnje samog stroja.

2. Pogrešna pretpostavka: Montaža senzora na sve elektromotore ugrađene na promatranom postrojenju će riješiti problem praćenja stanja.

Prije nego se upustimo u ovakav pothvat, treba razmotriti neke činjenice: jesu li baš svi elektromotori na tom postrojenju kritični za proizvodni proces?

Jesu li baš svi elektromotori doživjeli jednak broj kvarova iz istih uzroka, u jednakim vremenskim intervalima?

Koji elektromotori imaju najveću stopu kvarova unazad posljednjih godina?

Bez rada kojih elektromotora imamo višednevni zastoj postrojenja i velike proizvodne gubitke?

Koje tehnike održavanja primjenjujemo i koliko su uspješne? Koji rezervni dijelovi su mijenjani i koliko često?

Nakon što smo odgovorili na ova pitanja, razmislimo još jednom o postavljanju senzora na baš svaki elektromotor.

Najbolji pristup održavanju elektromotora praćenjem stanja je strateški prema kritičnosti svakog pojedinog elektromotora za proizvodni proces i postrojenje u cjelini.

Matrica rizika će poslužiti kao alat za određivanje razine rizika nastanka kvara i posljedice kvara za svaki elektromotor.

Nabava i montaža velikog broja senzora odjednom je skup pothvat i povećava kompleksnost postrojenja te dovodi do prikupljanja prevelike količine podataka istovremeno.

Podatke treba analizirati i interpretirati, što opet zahtijeva vrijeme i angažman stručnog djelatnika.

Je li nam tolika količina podataka zaista potrebna?

Umjesto montaže senzora na ležajeve manje bitnih elektromotore, krenite s analizom prethodno zabilježenih i otklonjenih kvarova unazad proteklih n godina, provjerite dnevno rutinsko održavanje koje provode djelatnici na postrojenju i vidite ima li nepravilnosti.

Odredite koji dijelovi/strojevi su češće imali kvarove, npr. definirajte elektromotore koji su češće bili na premotavanju te usmjerite povećane napore na preventivno održavanje prije nego ih stavite na listu kandidata za ugradnju senzora.

3. Pogrešna pretpostavka: Potrebno je kontinuirano praćenje stanja u realnom vremenu za sve elektromotore.

Učestalost prikupljanja podataka pomoću senzora varira od stroja do stroja tijekom vremena.

Iako elektromotori koji su u prošlosti pokazali problematično ponašanje ili su strateški za postrojenje trebaju imati kontinuirano bilježenje radnih parametara u elektronskom obliku, postoji sasvim pristojan broj elektromotora za koje je dovoljno jednom dnevno/ tjedno/ mjesečno bilježiti radne parametre poput temperature i vibracija.

Senzore za praćenje stanja se može namjestiti tako da promjene vrijednosti ulaznog signala aktiviraju alarm ako dođe do naglog poremećaja ili trenutno isključe stroj iz rada prilikom prekoračenja definirani vrijednosti.

Tako se efikasno štiti elektromotor, pogonjeni stroj te dio proizvodnog procesa gdje je elektromotor smješten.

Npr. kada se prekorače vrijednosti vibracija na prednjem i zadnjem ležaju elektromotora koji pokreće kompresor za komprimiranje plina u rafinerijskom postrojenju, proradit će sustav zaštite i automatski pokrenuti sekvencu zaustavljanje rada elektromotora kako bi zaštitio njega, kompresor koji pokreće i ostalu opremu u postrojenju.

U brojnim postrojenjima učestalost očitanja radnih parametara pomoću senzora se smanjuje nakon završetka perioda prvog puštanja u rad.

Na početku se detaljno i često prate podaci o radu radi otkrivanja nepravilnosti i usporedbi kako se ponaša elektromotor prilikom promjene radnog opterećenja i procesnih uvjeta.

Naša percepcija kako izgleda trend promjene podataka za ispravan elektromotor se mijenja s vremenom.

Jednom kada stvorite bazu podataka za svaki elektromotor na postrojenju, učestalost prikupljanja podataka se može smanjiti ovisno o iskustvenim opažanjima.

4. Pogrešna pretpostavka: Ugradnja senzora na sve elektromotore na jednom postrojenju će smanjit godišnji trošak popravaka.

Je li stvarno moguće realizirati uštede na popravcima nakon ugradnje senzora na sve elektromotore?

U prvoj godini kada ugradite senzore, vi ste zapravo na gubitku jer osim redovnog održavanja i sanacije kvarova još morate pokriti trošak investicije u nabavu i ugradnju senzora, povezivanje kabelima i spajanje na upravljački sustav postrojenja, puštanje senzora u rad, umjeravanje, podešavanje i ostale potrebne radove da bi sve funkcioniralo kako treba.

U drugoj godini ćete intenzivno prikupljati podatke, analizirati trendove i stvarati bazu podataka uz određivanje „uzorka ponašanja“ svakog elektromotora.

Neke kvarove ćete predvidjeti analizom trenda, neke nećete i opet ćete na kraju godine imati troškove popravaka i zamjene rezervnih dijelova te troškove rada djelatnika zaduženih za analiziranje, podešavanje i popravke elektromotora te početak otplate amortizacije za novu opremu.

Tek po isteku 3 do 5 godina nakon što ste investirali u senzore, marljivo prikupljali i analizirali podatke, uspostavili kontinuirani režim kvalitetnog preventivnog i prediktivnog održavanja zahvaljujući rigoroznom praćenju stanja i angažmanu svih potrebnih djelatnika, tek tada možete početi računati na uštede koje ste ostvarili zahvaljujući početnoj investiciji.

Kombiniranjem nekoliko vrsta podataka razvit ćete bolje razumijevanje rada elektromotora i načina kako se mijenja zbog promjene procesnih uvjeta na postrojenju.

Npr. ako ugradite senzor za mjerenje brzine vrtnje, senzor za mjerenje vibracija i senzor za mjerenje temperature, promatranjem trenda na krivuljama dobit ćete detaljnu sliku zašto je došlo do povećanja temperature kada se poveća brzina vibracija na ležajevima i kako se istovremeno mijenjala brzina vrtnje prilikom promjene radnog opterećenja.

Svi prikupljeni podaci su vlasništvo vaše tvrtke i niste ih dužni pokazati proizvođaču elektromotora.

Automatizirana analiza primjenom IoT smanjuje potrebu za angažmanom proizvođača opreme te aktivira alarme samo kada je prisutan ozbiljan problem.

Potrebno je sustav programirati tako da aktivira alarme dovoljno rano kako biste imali dovoljno vremena na raspolaganju za planiranje i izvršavanje preventivne zamjene dijelova ili preventivnog popravka.

S vremena na vrijeme dobro je posavjetovati se s proizvođačem elektromotora i ustupiti mu određene podatke te zatražiti da doda vrijednost vašoj opremi tako što će dostaviti besplatnu analizu dobivenih podataka i predložiti preventivne aktivnosti koje vi sami do sada niste uzeli u obzir.

5. Pogrešna pretpostavka: Ugradnjom senzora na sve elektromotore, broj potrebnih djelatnika za praćenje i održavanje elektromotora će se drastično smanjiti.

Ljudska osjetila nisu konkurencija senzorima po brzini, trajanju i intenzitetu praćenja radnih parametara elektromotora, međutim ljudi su neizostavno potrebni za donošenje odluka.

Digitalno prikupljanje i obrada podataka u kombinaciji sa AI će ubrzati radne procese i pokazati kvantitativne rezultate rada elektromotora.

Djelatnici održavanja i kompanijski menadžeri će i dalje biti potrebni za kvalitativnu interpretaciju rezultata i donošenje poslovnih odluka.

Prikupljanje podataka pomoću senzora će omogućiti efikasniju raspodjelu djelatnika održavanja kada je u pitanju planiranje radova preventivnog održavanja i generalnih servisa.

Broj obučenih djelatnika potrebnih za praćenje i održavanje elektromotora će i dalje ovisiti o kompleksnosti proizvodnog postrojenja, razini digitaliziranosti i automatiziranosti radnih procesa, zahtjevima tržišta za potrebnim količinama proizvoda te kompanijskim planovima za buduću proizvodnju kao odgovor na zahtjeve tržišta.

7 načina održavanja elektromotora

Održavanje električne opreme na proizvodnim postrojenjima zahtijeva redovito planiranje i inspekcije.

Pogonski djelatnici tijekom dnevnih obilazaka i pregleda elektromotora provjeravaju jesu li prisutni početni znaci otkazivanja npr. ležajeva kada se čuje drugačiji zvuk u radu stroja ili se osjeti miris nagorjele izolacije, pregrijavanje u radu stroja zbog opterećenja, povećanje vibracija (elektromotor jako trese u radu) ili prisutnost dima i iskri.

Planirani periodični pregledi će otkriti potencijalni kvar i spriječiti havarije većih razmjera koja će ostaviti elektromotor van funkcije dulje vrijeme.

Tijekom godina, uređaji za kontrolu rada elektromotora su se razvili od jednostavnih ormarića s osnovnim elektromehaničkim sklopkama, prekidačima strujnog kruga i releja do kompleksnih računalno upravljanih panela koji putem mnogobrojnih senzora primaju podatke o radu elektromotora u realnom vremenu.

Uređaji za kontrolu rada elektromotora ga pokreću i zaustavljaju, mijenjaju njegov smjer vrtnje ovisno o potrebama, reguliraju brzinu vrtnje ovisno o radnom opterećenju, kontroliraju okretni moment i štite elektromotor od električnog preopterećenja.

Sada ćemo razmotriti načine održavanja elektromotora koji doprinose produljenju radnog vijeka i radu bez poremećaja te pravovremenom otkrivanju kvarova i spriječavanju havarija.

  1. Vizualni pregled otkriva uzroke početnih nepravilnosti u radu. Sve nepravilnosti zabilježite u dnevnik praćenja rada elektromotora.

Ako elektromotor radi u težim uvjetima, kada se rastavi imat će naslage prašine ili tragove korozije na dijelovima.

Tragove pregrijavanja je moguće zamijetiti na namotajima. Releji i priključci moraju biti čisti i bez tragova hrđe. Istrošenost dijelova može dovesti do problema s komutatorom.

Tada treba pregledati komutator u potrazi za tragovima ogrebotina, udubljenja ili utora te zamijeniti četkice radi očuvanja mehaničke cjelovitosti uz pregled rotora, statora, namotaja i vratila.

  1. Mjerenje vibracija ukazuje na predstojeći mehanički kvar poput debalansa vratila ili oštećenih kaveza ležajeva, prejako nategnutih remena ili necentriranosti agregata.

Elektromotor se može ispitati radom u prazno kada se uklone remeni ili spojka pa elektromotor radi bez opterećenja. Ponekad problemi električne prirode mogu uzrokovati povećane vibracije poput labavih ili oštećenih unutarnjih dijelova ili problema s priključcima.

  1. Infracrvena termografija je tehnika pregleda stroja pri punom radnom opterećenju pomoću infracrvene kamere i analize snimljenog stanja. Svi strojevi u radu proizvode toplinsku energiju i imaju normalnu termovizijsku snimku te maksimalne dozvoljene radne temperature.

motor-513x385.jpeg
Slika: Primjer termografske snimke elektromotora (Izvor)

Promjene količine topline se očitiju na termovizijskoj snimci koja otkriva mjesta olabavljenih spojeva, loših priključaka, debalansa, preopterećenja i pregrijavanja, nedovoljnog hlađenja, problema s izolacijom i degradaciju materijala od kojeg je izrađen stator.

  1. Pregled elektromotora kada nije pod naponom zahtijeva isključenje iz mreže, izoliranje i pripremu za pregled. Ako se tijekom pregleda otkriju oštećenja, potrebno ih je otkloniti prije ponovnog pokretanja elektromotora u rad.

  2. Održavanje nakon kvara podrazumijeva otpajanje elektromotora te provjeru ima li prisutnog napona pomoću multimetra prije početka radova na otklanjanju kvara.

Uz sveobuhvatan popravak elektromotora obavezno treba pregledati i kontrolni panel, spojeve i priključke u trafo stanici te zaštitu od preopterećenja.

  1. Ispitivanje ožičenja se provodi nakon pregleda i zamjene oštećenih dijelova kako bi se utvrdile nepravilnosti ili kvar.

Tragovi gorenja ili pukotine u ožičenju uz miris gorenja ukazuju na preopterećenje u radu. Ispitivanje ožičenja uključuje rastavljanje elektromotora. Prematanje i ispitivanje izolacije ožičenja otkrivaju razinu otpora.

  1. Provjera ležajeva ispitivanjem razine vibracija i jačine buke u radu ukazuje na problem neodgovarajućeg podmazivanja, nakupine nečistoća te istrošenost.

Ako je tijekom rada elektromotora kućište na mjestu ležajeva previše toplo na dodir, to može značiti kako ležajevima nedostaje masti ili se stroj pregrijava u radu. Održavanje ležajeva se razlikuje ovisno o tipu ležajeva i vrsti elektromotora.

Dobra praksa je imati pripremljenu kontrolnu listu za redovite preglede elektromotora.

Slijedite upute i preporuke proizvođača za održavanje elektromotora, podmazujete ležajeve i omogućite neometan rad pri čemu elektromotor treba imati dobru ventilaciju, odgovarajući napon i jačinu struje.

Sve izvedene preglede i rezultate čuvajte u izvještajima i arhivirajte za buduće potrebe. Zabilježite i podatke o popravcima, zamijenjenim rezervnim dijelovima, rezultatima ispitivanja i pronađenim kvarovima.

Sve navedene aktivnosti održavanja elektromotora se specificiraju radnim nalozima u aplikacijama ili softverima za upravljanje održavanjem imovine.

Čemu služi radni nalog?

Radni nalog je jedna od funkcionalnosti računalnog softvera ili aplikacije za upravljanje održavanjem strojeva i opreme u svakodnevnom radu. Kvalitetan radni nalog će poboljšati efikasnosti poslovnih procesa i povećati produktivnost.

Aplikacije za kreiranje radnih naloga imaju intuitivna sučelja u kojima korisnik na jednostavan način kreira detaljan radni nalog sa svim potrebnim informacijama: listom potrebnih radova sa detaljnim opisom, listom potrebnih rezervnih dijelova i materijala, prioritetom, potrebnim djelatnicima za izvođenje radova, rokovima izvođenja radova te podacima o opremi i radnim uvjetima.

Standardizacijom ovih podataka postiže se jednostavno praćenje napretka u otklanjanju kvarova, izbjegava se da neki stroj ostane u kvaru dulje vrijeme te se osigurava da su svi planirani radovi izvedeni u rokovima i unutar budžeta.

Standardizacija radnih naloga temeljem pisane procedura za izradu, dodjeljivanje resursa i dovršavanje radnih naloga omogućava uštedu vremena i brže obavljanje posla.

Dodatno, aplikacije za praćenje radnih naloga omogućavaju svim uključenim djelatnicima uvid u stanje radnog naloga u stvarnom vremenu. Korisnici dobivaju obavijesti e-mailom ili push notifikacijama o svim promjenama u radnom nalogu sve do završetka radova i zatvaranja naloga.

Kontinuirano obavještavanje poboljšava komunikaciju među svim uključenim djelatnicima i brzu prilagodbu na promjenu okolnosti. Menadžmentu omogućava pravovremeno donošenje odluka temeljem konkretnih podataka.

Aplikacije za upravljanje radnim nalozima se mogu integrirati i povezivati sa drugim kompanijskim poslovnim sustavima poput aplikacija za praćenje inventara, nabavu, baza podataka opreme i sl. Tako se postiže brža sinkronizacija podataka, skraćuje vrijeme čekanja na podatke i pojednostavljuje poslovni proces.

Prednost korištenja radnih naloga je brže dodjeljivanje zadataka, automatizirano raspoređivanje resursa i obavještavanje. Tako se smanjuje mogućnost ljudske pogreške a djelatnici se mogu više usredotočiti na zadatke većeg prioriteta i strateške važnosti. Aplikacije za upravljanje radnim nalozima imaju mogućnost za izradu analiza i izvještaja. Tako kompanije dobivaju opširniji uvid u odvijanje poslovnog procesa, korištenje resursa i performanse.

Rezultati analiza se prikazuju na kontrolnim pločama prilagođenim potrebama kompanije radi vizualnog pregleda KPI-jeva, identifikacije zastoja i lakšeg identificiranja koraka u kojima je potrebna optimizacija.

Kako upravljanje radnim nalozima unaprjeđuje održavanje elektromotora?

U računalnom softveru ili aplikaciji (CMMS) za upravljanje radnim nalozima se odvija cjelokupan administrativni dio planiranja i raspoređivanja radova održavanja za elektromotore.

Standardizacijom radnog naloga za održavanje elektromotora se osigurava konzistentnost, smanjuje broj grešaka i omogućava lakše izvještavanje i praćenje.

Definiranje toka informacija u radnom nalogu olakšava se komunikacija između tehničara, nadzornih inženjera, djelatnika skladišta, administratora i ostalih djelatnika uključenih u proces.

Direktan pristup aplikaciji i upisivanje podataka ubrzavaju suradnju i pristup informacijama, na vrijeme upozoravaju gdje su nastali problemi i pravovremeno svi dobivaju informacije o statusu radnog naloga.

Radni nalog objedinjava detaljan popis radova i potrebnih djelatnika, materijale, usluge i alate potrebne za izvođenje zadataka.

Računalna aplikacija omogućava otvaranje 3 vrste naloga:

  • Preventivni radni nalog za planiranje radova koji su unaprijed poznati poput generalnih servisa i revizija

preventivno.png
Slika: Primjer preventivnog naloga

  • Korektivni radni nalog za otklanjanje kvarova koji nisu hitni ali ih je potrebno otkloniti u dogledno vrijeme

korektivno.png
Slika: Primjer korektivnog naloga

  • Incidentni za rješavanje hitnih situacija koje ozbiljno ugrožavaju proizvodni proces

incidentno.png
Slika: Primjer incidentnog naloga

Radove održavanja navedene u prethodnom poglavlju ćemo najbolje planirati u aplikaciji za upravljanje radnih naloga tako da kreiramo planski nalog.

U tablici su navedeni primjeri radnih naloga ovisno o vrsti održavalačkih radova opisanih u poglavlju o načinima održavanja elektromotora.

Vrsta radovaTip radnog naloga
Vizualni pregledPreventivni
Mjerenje vibracijaPreventivni
IC termografijaPreventivni
Zamjena ležajeva, premotavanje, ispitivanje ožičenjaKorektivni
Generalni servis(1)Korektivni
Pregled spojeva u priključnoj kutiji, elektromotor se ne može uključitiKorektivni
Popravak nakon naglog ispadaIncidentni
Popravak nakon što je izbio požarIncidentni

(1) Generalni servis može biti i planski preventivni nalog ako je nastao temeljem izvještaja o povećanim vibracijama koje ukazuju na loše stanje ležajeva ili se u radu primjećuje pregrijavanje.

Kvalitetan sadržaj, jasno definirane smjernice i sve potrebne informacije doprinijet će kvaliteti izvođenja radova.

Svaka kompanija bi trebala imati proceduru sa minimalno definiranim zahtjevima za sadržajem radnog naloga.

Na primjeru radnog naloga za generalni servis elektromotora lista potrebnih radova izgleda ovako:

Radni nalog.png
Slika: Radni nalog

Kako odabrati odgovarajuću aplikaciju ili softver za upravljanje radnim nalozima?

Kompanija koja se odlučuje između računalnog softvera ili aplikacije za upravljanje radnim nalozima mora biti svjesna razine kompleksnosti svog poslovanja, veličine, broja zaposlenih, specifičnosti branše i karakteristika proizvodnog procesa te izgleda za budući rast.

Sada ćemo detaljnije razmotriti kriterije i pitanja koja svakako treba razmotriti prilikom odabira aplikacije ili softvera za upravljanje radnim nalozima.

Treba detaljno poznavati potrebe kompanijskog poslovanja za upravljanje radnim nalozima kao što su: količina radnih naloga u jednoj godini, procjena povećanja ili smanjenja radnih naloga u budućnosti, kompleksnost zadataka, broj djelatnika uključenih u odražavanje koji će koristiti aplikaciju te specifičnosti poslovanja.

Koja aplikacija se koristi u određenoj vrsti industrije? Na tržištu ima mnoštvo softvera i aplikacija sa različitim funkcionalnostima i karakteristikama. Svaka aplikacija nije i neće biti namijenjena za svakoga i to je u potpunosti prihvatljivo, zato treba dobro proučiti karakteristike aplikacija na tržištu ovisno o vrsti industrije.

Količina i kompleksnost radnih naloga za farmaceutsku kompaniju se razlikuje od potreba tvornice automobilskih dijelova za upravljanje radnim nalozima.

Godišnji broj radnih naloga će se povećavati za tvornicu koja proizvodi kemikalije i dograđuje postrojenje zbog proširenja kapaciteta u usporedbi sa smanjenjem broja radnih naloga u tvornici stočne hrane koja je upravo automatizirala dvije proizvodne linije i smanjila broj komada opreme zbog ugradnje suvremenih strojeva.

Tko će i u kojoj mjeri koristiti aplikaciju? Jednostavnost upotrebe aplikacije i izgled korisničkog sučelja su važan kriterij zbog svakodnevne upotrebe.

Radni proces mora ići neometano, karakteristike aplikacije trebaju biti lako dostupne i jednostavne za korištenje. Edukacija i trening djelatnika trebaju biti osigurani ili kontinuirano i lako dostupni.

Prioritet treba biti na funkcionalnostima koje su važne kompaniji i koje prate poslovni proces upravljanja radnim nalozima.

Koji je trošak za kompaniju? Aplikacije se naplaćuju putem modela pretplate ili paušalno, temeljem broja korisnika ili broja značajki, prema kompleksnosti ili prema količini potrebnih prilagodbi.

Dodatan trošak će biti implementacija aplikacije u računalne sustave kompanije, stalna korisnička podrška, obuka djelatnika i nadogradnja ovisno o budućem širenju poslovanja.

Aplikacija za upravljanje radnim nalozima mora odražavati radne procese kompanije što je više moguće i dodati vrijednost poslovanju.

Proces upravljanja radnim nalozima mora biti dokumentiran i detaljno definiran.

Digitalna verzija tog procesa treba što je moguće vjernije odražavati postojeći proces i načine kako se radni nalog kreira, povezuje sa resursima, raspoređuje radove i resurse, definira rokove izvršenja, prati statuse, obračunava određene aktivnosti i utrošen materijal te zatvara nalog.

Aplikacija se treba jednostavno povezivati sa ostalim kompanijskim računalnim sustavima.

Učinkovitost aplikacije prati se temeljem ključnih pokazatelja uspješnosti harmoniziranih sa ciljevima poslovanja poput godišnjeg broja radnih naloga, vremena završetka radova, prioriteta i sveukupnog doprinosa poboljšanju poslovanja.

Zaključak

Kvalitetnim radnim nalogom štedi se vrijeme i resursi, podiže kvaliteta održavalačkih radova što se u konačnici odražava i na performanse elektromotora.

Efikasnim upravljanjem radnim nalozima gradimo svijest o poboljšanja stanja elektromotora i ostale proizvodne opreme.

Korištenje podataka iz aplikacije ili softvera za izradu analiza i izvještaja daje detaljniji uvid u performanse održavanja elektromotora i identificiraju područja za poboljšanje.

Digitalizacija upravljanja radnim nalozima će smanjiti količinu papirologije u opticaju te omogućiti svim djelatnicima uključenim u održavanje jednostavan i brz pristup za pregled radnih naloga, ažuriranje statusa, upisivanje važnih detalja i podataka te dodavanje datoteka poput slika, korisničkih priručnika, P&I dijagrama.

Katarina Knafelj Jakovac
Katarina Knafelj Jakovac social media icon
16. veljače 2024.

Katarina Knafelj Jakovac je inženjerka strojarstva sa dugogodišnjim radnim iskustvom u naftnoj industriji. Certificirani lider za pouzdanost opreme specijalizirana za strojarsku opremu i operativnu izvrsnost. Autorica je bloga Strojarska Radionica gdje dijeli profesionalno znanje i osobno iskustvo u održavanju različitih rotacijskih strojeva, strojnih sustava i procesne opreme. Obožava mehaniku, nauku o toplini i motore sa unutarnjim izgaranjem. Posvećena je kontinuiranom unaprjeđenju održavanja strojeva i kvalitetnog gospodarenja fizičkom imovinom.