Logo
Metrikon
Kako besplatan softver za radne naloge (ne) rješava probleme održavanja?
Preporuke

Kako besplatan softver za radne naloge (ne) rješava probleme održavanja?

  • Katarina Knafelj Jakovac

    14. ožujka 2024.

Računalni programi su nezamjenjiv alat u upravljanju održavanjem. Imaju svoju primjenu u najrazličitijim industrijskim branšama, od kompleksne naftne i plinske industrije, preko transporta pa čak do proizvodnje mineralne vode, da nabrojimo samo neke.

Brojne tehnološke kompanije razvile su softvere za upravljanje radnim nalozima i održavanje opreme različite razine kompleksnosti i cjenovnog ranga za krajnjeg korisnika.

Postoje računalni softveri koji su toliko kompleksni da za njihovo korištenje i razvoj trebate zapošljavati čitav odjel stručnjaka. Trošak licence i podrška za takve softvere se kreće između 1500 Eura do 2700 Eura mjesečno prema analizi portala ScienceSoft.

Nasuprot tome postoje besplatni softveri jednostavni za uporabu i bez ikakvih troškova za korisnika. Stara poslovica kaže: Koliko para toliko muzike, no je li to zaista tako kada se radi o računalnom softveru za upravljanje radnim nalozima?

Na primjeru praktičnom primjeru održavanja remenskog prijenosa i na primjeru definiranja KPI-jeva za mjerenje srednjeg vremena između kvarova vidjet ćemo prednosti i nedostatke korištenja besplatnog softvera za radne naloge i njegovu ulogu u unaprijeđenju održavanja.

Primjer 1) Održavanje remenskog prijenosa

Remeni su glavni element remenskog prijenosa gibanja kod određenih tipova rotacijske opreme poput ventilatora zračnih hladnjaka ili puhala zraka.

Prema istraživanju portala Reliabilityweb, više od 84% klinastih i zupčastih remena prikazanih na slici 1. nikada ne ispuni predviđeni radni vijek zbog nepravilne montaže, neodgovarajućeg tipa ili krivog skladištenja.

Klinasti i zupcasti remen.png
Slika 1.: Klinasti (Izvor) i zupčasti (Izvor) remen

Posljedice takvih situacija su neočekivani prekidi u radu rotacijske opreme zbog pucanja ili skliznuća remena, gubitak kapaciteta i povećanje troškova zbog zastoja u proizvodnom procesu ili visoke potrošnje električne energije.

Vidjet ćemo kako digitalni radni nalozi za rukovanje, montažu i korektivno održavanje remenskog prijenosa doprinose produljenju radnog vijeka i radu bez poremećaja te pravovremenom otkrivanju kvarova i spriječavanju havarija.

Za početak, prije bilo kakvih radova u postrojenju, pridržavajte se svih propisanih sigurnosnih mjera i koristite osobna zaštitna sredstva.

Digitalni radni nalog kreirate u softveru za upravljanje održavanjem na način da definirate stroj na kojem će se raditi, detaljan opis potrebnih radova, alata i rezervnih dijelova te krajnji prihvatljivi rok za izvršenje radova.

Opis radova je sljedeći:

Prilikom demontaže olabavite temeljne vijke elektromotora pogonskog stroja te ga pomaknite sve dok postojeći remeni ne budu labavo visili i potom ih uklonite bez primjene sile.

Nasilno čupanje remena može uzokovati ozljede djelatnika te oštetiti remenice. Iz istog razloga nemojte odvijačem izbacivati remene iz remenica.

Nakon uklanjanja remena detaljno ga pregledajte po cijeloj dužini s vanjske i unutarnje strane. Nejednolika istrošenost na pojedinom dijelu unutarnje strane ukazuje na problem u konstrukciji remenice ili manjak održavanja.

Vizualno kontrolirajte i zamijenite remenicu ako ima tragove jakog trošenja, hrđe, napuknuća, dubinskih pukotina ili savijene strane utora.

Utori koji se sjaje ili izgledaju ispolirano također ukazuju na trošenje materijala. Nemojte čistiti remenicu pjeskarenjem ili brušenjem pomoću ručne brusilice jer ćete tako dodatno ukloniti materijal s već istrošene površine remenice, što će kasnije dovesti do bržeg trošenja i pucanja remena ili pojave dubokih pukotina na remenici.

Izmjerite dubinu utora na remenici da biste provjerili kolika je istrošenost te ako je potrebna zamjena remenice. Ukupno trošenje materijala u dubini pojedinog utora ne bi trebalo biti veće od 0.8 mm.

Remeni i remenice moraju obavezno biti centrirani, po mogućnosti korištenjem uređaja za lasersko centriranje.

Proizvođači remena preporučuju dopušteno odstupanje prilikom centriranja do max. 0.5°.

Prije centriranja provjerite u korisničkom priručniku stroja kolika odstupanja su dozvoljena. Kada se centriraju remenice, postavite laserski uređaj na manju remenicu i prema njoj centrirajte veću remenicu što je prikazano na slici 2.

Laserski uređaj mora pokazati centriranost u sva 3 stupnja slobode – aksijalno, kutno horizontalno i kutno zakrenuto.

160416_202116069617_d4e08a2d0e3fe344d44eac3e5a4453b3.png
Slika 2.: Lasersko centriranje remenica (Izvor)

Kada na remenici treba mijenjati 2 ili više remena, tada odjednom zamijenite sve remene novim remenima istog proizvođača.

Kada uzimate nove remene u skladištu provjerite duljinu remena, odnosno pripazite da ste izabrali jednak set za jedan stroj. Bilo je slučajeva kada je isti proizvođač isporučio remene različite dimenzije za isti stroj.

Nikada nemojte mijenjati samo jedan a prestale remene ostaviti postojeće. Takva situacija dovodi do nejednolikog rasporeda opterećenja i preuranjenog trošenja remena ili remenice.

Kada montirate novi remen, provjerite da remeni i utor na remenici međusobno odgovaraju. Nemojte na silu nastojati ubaciti remen u utor remenice niti koristiti odvijač u tom postupku jer ćete tako oštetiti remen, remenicu ili oboje.

Kada je remen montiran, krenite pomicati elektromotor sve dok remen ne bude zategnut. Prethodno treba provjeriti nožice elektromotora za prisutnost soft foota. Ako je soft foot prisutan, prvo ga otklonite a potom nastavite s radom na remenima. Očitanje postojećeg otklona elektromotora ne smije biti veće od 0.05 mm.

Koristite tenziometar i provjerite je li napetost remena u skladu sa specifikacijama. Postoje drugi, moderniji i skuplji uređaji za provjeru nategnutosti remena, ali neki od njih nisu dozvoljeni za rad u zoni opasnosti od eksplozije.

Po potrebi provjerite kod proizvođača remena koje su dozvoljene vrijednosti napetosti remena ovisno o radnom opterećenju stroja. Odgovarajuća napetost remena je minimalno potrebna vrijednost da bi se spriječilo skliznuće remena s remenice pri maksimalnom radnom opterećenju.

Ako nemate dostupne podatke, možete koristiti tenziometar na način da ga zakačite na sredinu duljine remena i onda potegnete prema dolje, što je prikazano na slici 3.

Pritom pratite koliki je progib i zabilježite ga kao što je prikazano na slici 4. Remeni moraju biti napeti toliko koliko je potrebno da sila potrebna za povlačenje remena bude jednaka maksimalno dozvoljenoj sili koju propisuje proizvođač za montirani remen.

remen-3.png
Slika 3. Djelovanje sile na remen radi provjere napetosti i nastalog progiba

Rukom okrenite remenicu nekoliko puta u smjeru vrtnje elektromotora i po potrebi podesite nategnutost remena. Još jednom provjerite nalijeganje remena u utorima remenice i po potrebi ga podesite.

Sada treba pritegnuti temeljne vijke elektromotora prema specificiranom momentu, pogledajte u dokumentaciji stroja koja je propisana vrijednost momenta.

Na kraju treba montirati zaštitni poklopac preko remenskog prijenosa. Tek sada se elektromotor može spojiti na izvor napona i stroj pokrenuti u rad.

Nakon toga poslušajte i prekontrolirajte je li prisutna neuobičajena buka, povećane vibracije ili pregrijavanje. Možda će biti potrebno podmazivanje, ponovno dotezanje ili popuštanje remena te provjera centriranja da bi se osigurao pravilan rad.

Zapišite u digitalnu karticu stroja datum zamjene remena, tip i broj remena, opišite ukratko stanje starih remena, navedite razlog zamjene (npr. redovna zamjena, preventivno održavanje i sl.).

Nakon svakog centriranja popunjava se protokol o obavljenom poslu, za kritične strojeve je protokol obavezan dok se za nekritične strojeve ispunjava nakon generalnog servisa.

Na slici 4. je primjer protokola o centriranju gdje se upisuju vrijednosti centriranja, sila i izmjeren progib.

Protokol o centriranju i izmjeren progib.png
Slika 4. Protokol o centriranju i izmjeren progib

Proizvođači remena na svojim web stranicama imaju aplikaciju za provjeru. Na linku vam je jednostavan kalkulator za izračun napetosti remena, samo ćete morati preračunavati mjerne jedinice iz imperijalnih u SI jer se radi o američkom proizvođaču.

Remeni ne bi trebali proizvoditi iritirajući zvuk cviljenja kada se stroj pokrene u rad ako su odgovarajuće pritegnuti.

Zvuk cviljenja je znak da remeni ne odgovaraju, nisu odgovarajuće postavljeni u utore remenica ili nisu odgovarajuće dotegnuti a ponekad je u pitanju kombinacija svega navedenog.

Kod nekih remena potrebna je razrada ili uhodavanje tijekom određenog vremena kako bi remen u potpunosti nalegao u utor remenice i radi postizanja pouzdanoga rada.

Tada se preporučuje zaustaviti stroj te provjeriti i pritegnuti remen nakon što je stroj radio pri punom radnom opterećenju 30 min, 24h i 48h. Svakako provjerite u dokumentaciji stroja ili konzultirajte proizvođača remena ako imate ovakav slučaj.

Potreban alat: uređaj za lasersko centriranje, tenziometar, moment ključ, ključ odgovarajuće veličine, krpa za brisanje od antistatičkog materijala. Sav alat mora biti izrađen od neiskrećeg metala.

Potrebni rezervni dijelovi: zupčasti ili klinasti remeni potrebne duljine i širine, ovisno o tome koje je proizvođač naveo u korisničkom priručniku.

Rezervne dijelove je potrebno planirati u računalnom softveru i naručiti unaprijed tako da su raspoloživi na skladištu do datuma početka radova održavanja.

Proračun za provjeru napetosti remena

Napetost remena ili pritegnutost se provjerava djelovanjem sile i mjerenjem ili računanjem progiba remena prikazanog na slici 3.

Sila potrebna za pritezanje remena se računa po formuli:

F=(PX50)/vF = (P X 50) / v

pri čemu je
F – sila, N
P – snaga pogonskog stroja, kW
v – brzina klizanja remena po remenici, m/s

Brzinu računamo na način

v=(SXNXn)/60000v = (S X N X n) / 60000

S – udaljenost između središta dviju remenica prikazana na slici 3, mm
N – broj utora u remenici
n – brzina vrtnje pogonskog stroja, rpm
Minimalna sila pritezanja remena se računa po formuli:

F=(PX25)/vF = (P X 25) / v

Dozvoljeni progib remena d se računa po formuli:

d=S/50d = S / 50

Uzmimo za primjer elektromotor snage 60 kW, brzine vrtnje 2500 rpm, koji pokreće ventilator.

Remenice oba stroja imaju 3 utora, tj. pogonski i pogonjeni stroj su povezani remenskim prijenosom koji čine 3 remena.

Udaljenost središta dviju remenica će biti 1750 mm.

Brzina klizanja remena će biti:

v=(SXNXn)/60000v = (S X N X n) / 60000

v=(1750X3X2500)/60000=2187,5mm/s=2,2m/sv = ( 1750 X 3 X 2500) / 60000 = 2187,5 mm/s = 2,2 m/s

Minimalna sila pritezanja iznosi:

F=(PX25)/vF = (P X 25) / v

F=(60X25)/2,2=682NF = (60 X 25) / 2,2 = 682 N

Sila pritezanja iznosi:

F=(PX50)/v=(60X50)/2,2=1363,6NF = (P X 50) / v = (60 X 50) / 2,2 = 1363,6 N

Dozvoljeni progib remena za navedene parametre će biti:

d=S/50=1750/50=35mmd = S / 50 = 1750 / 50 = 35 mm

Sve podatke treba evidentirati i pohraniti u softveru za upravljanje radnim nalozima.

Primjer 2) Praćenje pokazatelja pouzdanog rada strojeva

Kvarovi strojeva se događaju prije ili kasnije, bitno je da smo spremni za njih kada se dogode neočekivano.

Kvar može biti djelomičan ili može biti kompletna havarija stroja, u osnovi kvar je svaki događaj koji onemogući stroj da ispunjava svoju funkciju, npr. pumpa ne prepumpava glikol, separator ne odvaja čestice prljavštine iz goriva i sl.

Čak i kada pumpa samo djelomično prepumpava radni medij, kažemo da je u kvaru jer nije u stanju prepumpati količine potrebne za neometani proizvodni proces.

Otklanjanje kvarova značajno smanjuje njihov utjecaj na proizvodni proces i troškove. Kako bismo efikasno rješavali kvarove, postoje određene kalkulacije kojima pratimo stanje strojeva.

Razumijevanje metode izračuna otklanja potrebu za pogađanjem o stanju opreme i daje menadžmentu informacije potrebne za donošenje poslovnih odluka.

Za kvalitetne rezultate potrebno je prethodno sakupiti vjerodostojne podatke o radu strojeva.

Za kalkulacije su potrebni podaci koje bilježite u računalnom sustavu za upravljanje održavanjem (CMMS): broj kvarova, broj radnih sati stroja (ukupan broj radnih sati tjedno umanjen za broj sati kada je stroj u mirovanju) te broj sati rada provedenih na održavateljskim poslovima.

Netočni podaci čine izračun beskorisnim za donošenje odluka o unaprjeđenju poslovnih procesa i proizvodnje.

Povremeno krivo upisan podatak iskrivljava sliku, stalno zanemarivanje unošenja podataka onemogućava procjene postojećeg stanja strojeva jer dolazimo u situaciju kada nam sve radi a mi neznamo kako.

Pokazatelji uspješnog rada strojeva su važni za svaku proizvodno orijentiranu kompaniju. Praćenje pouzdanosti opreme je dnevni zahtjev svake službe održavanja.

Bilježenje i praćenje kvarova je korisno pa ćemo vidjeti što se krije iza kratica MTTR, MTBF i MTTF jer njihove vrijednosti ukazuju što se događa sa strojevima i opremom.

  • Srednje vrijeme između kvarova (Mean Time Between Failures MTBF)

Najpoznatiji pokazatelj je srednje vrijeme između kvarova MTBF i mjeri vrijeme proteklo od jednog mehaničkog ili električnog kvara do sljedećeg kvara dok je stroj u normalnom radu.

Pokazatelj MTBF mjeri vrijeme predviđeno koliko dugo će stroj raditi prije no što se dogodi sljedeći neplanirani kvar. Zapravo,

MTBF je predviđanje kada će se pojaviti idući kvar.

MTBF se računa tako da ukupno vrijeme rada stroja podijelimo s ukupnim brojem kvarova tijekom vremena.

MTBF=Ukupnovrijemerada/brojkvarovaMTBF = Ukupno vrijeme rada / broj kvarova

MTBF se mjeri samo za tehnološke sustave koje se može popraviti i za kvarove nastale zbog oštećenja koja uzrokuju obustavu postrojenja u ovisnosti o trajanju popravka havariranog stroja.

Ne uzima se u obzir vrijeme koje postrojenje provodi u obustavi radi planiranih aktivnosti održavanja. Što je MTBF veći, to znači da stroj dulje vrijeme radi bez kvara.

Uzmimo za primjer pumpu otpadne vode koja radi 12 sati tijekom tjedan dana i pokvari se 3 puta.

MTBF će biti

MTBF=127/3=28hMTBF = 12*7 / 3 = 28 h

pri čemu vrijeme trajanja popravka nije uračunato.

Na MTBF najčešće utječe ljudski faktor, pri čemu niska vrijednost znači da se opremom neadekvatno rukuje ili da je prethodni popravak loše odrađen. MTBF je važan pokazatelj performansi strojeva, pogotovo kritične opreme.

Proizvođači opreme koriste MTBF kao kvantitativni pokazatelj pouzdanosti prilikom faze konstruiranja i proizvodnje strojeva.

Ne uzima se u obzir planske radove održavanja i srednje vrijeme između kvarova se može koristiti prilikom računanja perioda za inspekciju ili za preventivne zamjene opreme.

Ako je poznato da će stroj raditi određeni broj sati prije sljedećeg kvara, uvođenje preventivnih procedura doprinosi smanjenju vjerojatnosti pojave kvara, produljuje interval rada stroja i povećava pouzdanost.

  • Srednje vrijeme do nastanka kvara (Mean Time To Failure MTTF)

Srednje vrijeme do nastanka kvara MTTF je osnovni pokazatelj pouzdanosti tehnoloških sustava koji nisu popravljivi.

Predstavlja ukupno vrijeme koje stroj provodi u radu prije kvara.

Srednje vrijeme između kvarova je laički poznatije pod nazivom životni vijek stroja ili komada opreme. Izračunava se za veliki broj istovjetnih strojeva ili opreme tijekom duljeg vremena i promatranjem kada se dogodio kvar.

U proizvodnji srednjim vremenom do pojave kvara se određuje pouzdanost skupine strojeva i ne uzima se u obzir vrijeme trajanja popravaka. MTTF je stoga omjer sveukupnog broja radnih sati i broja strojeva koji se prate.

MTTF=ukupanbrojradnihsati/ukupanbrojstrojevaMTTF = ukupan broj radnih sati / ukupan broj strojeva

Za prethodno spomenutu pumpu otpadne vode, pretpostavimo da je na postrojenju 6 takvih pumpi koje promatramo u tjedan dana i sve su se pokvarile.

Prva se pokvarila nakon 10 sati rada, druga nakon 20, a treća nakon 36 sata. Srednje vrijeme do pojave kvara će biti

MTTF=(10+20+36)/6=11hMTTF = (10+20+36) / 6 = 11h

Prosječno vrijeme nastanak kvara pojedine pumpe je 11h i navodi na zaključak da ovaj tip pumpe otkazuje nakon malog broja radnih sati, odnosno ima nižu pouzdanost. Povećanje srednjeg vremena između 2 kvara se postiže zamjenom sa pumpama bolje kvalitete ili konstruiranih od čvršćeg materijala.

MTTF je pokazatelj životnog vijeka određenog stroja ili skupine strojeva istog tipa ili modela. Primjenjuje se za rotacijsku opremu, za automobile i širok izbor proizvoda, čak i za žarulje.

Koristi se u procjeni koliko će trajati dio unutar stroja ili promatrani komad opreme, pogotovo u procesnim postrojenjima koja su izrazito osjetljiva na neplanirane obustave uzrokovane kvarovima.

MTTF je prvi pokazatelj pouzdanosti s ciljem produljenja životnog vijeka stroja. Što je MTTF niži, to će biti veći broj zastoja proizvodnje i probijanja rokova.

  • Srednje vrijeme za popravak (Mean Time To Repair MTTR)

Srednje vrijeme za popravak je vrijeme potrebno da se stroj ili strojni sustav popravi i da ponovno bude 100% funkcionalan.

Vrijeme se počinje mjeriti od trenutka kada započne popravak do trenutka kada je stroj ponovno pokrenut i radi punim kapacitetom te uključuje vrijeme popravka, vrijeme ispitivanja i vrijeme povratka u normalne radne uvjete.

MTTR vrijeme ćete izračunati tako da ukupno vrijeme održavanja podijelite s ukupnim brojem popravaka tijekom definiranog perioda.

Srednje vrijeme popravka u odnosu na srednje vrijeme povratka funkcionalnosti je vrijeme od trenutka kada je kvar po prvi put otkriven do trenutka vraćanja potpune funkcionalnosti, uz sve navedeno uključuje i vrijeme obavijesti o kvaru te vrijeme potrebno za dijagnostiku.

MTTR=ukupnovrijemeodrzˇavanja/ukupanbrojpopravakaMTTR = ukupno vrijeme održavanja / ukupan broj popravaka

Npr. navedena centrifugalna pumpa upostrojenju za obradu vode se pokvari 3 puta u tjedan dana. Vrijeme svakog popravka iznosi 2 sata. Tada je

MTTR=2sata60min/3popravka=40minutaMTTR = 2 sata * 60 min/ 3 popravka = 40 minuta

Ovo je ekstreman primjer po učestalosti kvarova, međutim shvatili ste predodžbu.

Nije svaki kvar jednako kompleksan, dok neke kvarove mehaničari otklanjaju danima, drugu vrstu kvara se može riješiti u nekoliko minuta.

Prema tome, srednje vrijeme popravka je uprosječeno vrijeme trajanja popravka. Postoji razlika kada na otklanjanju kvara radi iskusan profesionalac kojem će trebati kraće vrijeme i djelatnik s manje iskustva kojem će trebati dulje vremena za isti posao.

Svaki efikasan odjel za održavanje će stalno ciljati kako da smanji srednje vrijeme popravka što je više moguće.

Jedan način je proaktivnim strategijama održavanja poput preventivnog i prediktivnog održavanja praćenjem stanja strojeva i opreme te popravkom stroja prije nego se kvar uopće dogodi.

Drugi način je stalnim praćenjem količine rezervnih dijelova i osiguravanjem da su uvijek dostupni na skladištu kako bi se vrijeme čekanja na rezervne dijelove drastično smanjili ili eliminiralo.

Ersatzteile müssen im Computersoftware geplant und im Voraus bestellt werden, damit sie bis zum Beginn der Wartungsarbeiten am Lager verfügbar sind.

Predugo vrijeme potrebno za popravak stroja je najgora noćna mora svakog održavatelja jer povećava rizik neplanirane obustave proizvodnog procesa i financijske gubitke proizvodnje.

MTTR ukazuje na kada je bolje popraviti ili zamijeniti stroj, količinu i trošak raspoloživih rezervnih dijelova te kada nadograditi stroj.

Jedan od glavnih ciljeva efikasnog održavanja je osigurati maksimalnu raspoloživost strojeva uz efikasan i siguran rad.

MTTR, MTBF i MTTF vam s velikom preciznosti pomažu odrediti kada će se dogoditi kvar stroja. Tako ćete razviti bolje strategije održavanja i unaprijediti procese održavanja.

Svaki kvalitetan softver za radne naloge ima opcije izračuna i prikazivanja srednjeg vremena između kvarova, srednjeg vremena do nastanak kvara te srednjeg vremena za popravak kompanijske opreme.

Navedeno vrijedi pod uvjetom da ažurno i točno unosite podatke o kvarovima, kreirate odgovarajuće radne naloge i upisujete povratne informacije iza svakog odrađenog popravka.

Zašto koristiti besplatan softver za radne naloge?

  • Ako tek počinjete s poslovanjem i morate strogo paziti na budžet firme, korištenjem besplatnog softvera za radne naloge ćete izbjeći izdvajanje novaca za licence, nadogradnje, korisničku podršku, implementaciju
  • Jednostavan je za korištenje: open source softveri imaju vrlo jednostavna korisnička sučelja i user friendly interakciju sa korisnikom
  • Ako imate prerađivački pogon niže razine kompleksnosti sa svega nekoliko strojeva, 1 transportnom trakom i vrlo malim brojem upravljačke i regulacione tehnike npr. kada imate proizvodnju craft piva u vrlo malim serijama

Primjeri iz drugih područja za primjenu besplatnog softvera za radne naloge su mali boutique hotel sa 10 soba. ili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ili održavanje nogometnog stadiona.

  • Ako se dvoumite koji i kakav računalni softver odabrati za upravljanje održavanjem pa želite isprobavati značajke i funkcionalnosti, besplatni softvera za određenu branšu će vam to omogućiti bez dodatnih troškova dok ne nađete što vam odgovara
  • Ako nemate skladište rezervnih dijelova ili je broj rezervnih dijelova iznimno mali, u besplatnom softveru ćete relativno jednostavno arhivirati popis
  • Ako nemate vlastite radione za popravke već sve rješavate preko vanjskog izvođača radova, nisu vam potrebni radni nalozi već direktna narudžbenica poslana mailom
  • Potrebni radovi održavanja su vrlo jednostavni i ne zahtijevaju prisustvo više od jedne struke npr. samo električar ili samo vodoinstalater. U ovom slučaju isto tako nije potreban digitalni radni nalog već narudžbenica mailom ili direktan telefonski poziv izvođaču radova
  • U vašoj tvrtki radi maksimalno 10 do 15 djelatnika i nemate velikih potreba za administracijom već se zna podjela posla
  • Nemate potreba za radovima preventivnog održavanja ili su potrebe pokrivene tjednim/mjesečnim ugovorom sa vanjskim izvođačem / specijaliziranom firmom za točno određenu vrstu radova

Zašto ne koristiti besplatan softver za radne naloge?

  • Kada imate razvijenu kompaniju sa više odjela koje treba umrežiti i spojiti tako da su svima dostupni podaci o opremi o o održavanju u realnom vremenu
  • Kada imate veliki obujam proizvodnje
  • Kompleksni poslovni procesi za radne naloge jer softver mora održavati vaše stvarne poslovne procese od kreiranja radnog naloga zbog potrebe za održavanje do naplate i zatvaranja naloga nakon odrađenog održavanja
  • Proizvodna postrojenja su veće razine kompleksnosti npr. destilerija svjetski poznatog brenda viskija, proizvodnja jestivog ulja, flota šlepera za transport i sl.
  • Nemate dostupnu IT korisničku podršku 24/7 koja će pratiti potrebe tijekom vaše proizvodnje
  • Nemate osigurane edukaciju i trening djelatnika koji koriste softver
  • Potrebna vam je efikasna aplikacija za upravljanje inventarom poveziva sa radnim nalozima i ostalim aplikacijama unutar kompanije
  • Zapošljavate više od 15 djelatnika različitih struka
  • Imate vlastite radionice za popravak pa istovremeno vodite evidenciju alata i odrađenih radova
  • Imate velike potrebe za administrativnim i financijskim praćenjem radnih naloga zbog radova i rezervnih dijelova velike vrijednosti
  • Kada trebate svaki mjesec provjeravati realizaciju postavljenih ciljeva održavanja i ključnih pokazatelja uspješnosti koje ste prethodno definirali i unijeli u CMMS program

Zaključno, besplatan softver za radne naloge ima veliki potencijal za korištenje u malim ugostiteljskim i sportskim objektima, trgovačkim centrima ili obiteljskim tvrtkama.

Kompleksna industrijska postrojenja sa velikim brojem najrazličitije opreme, kompanije sa brojnim različitim odjelima i kompleksnim poslovnim procesima nisu idealni kandidati za besplatni softver za radne naloge i upravljanje imovinom jer takvi softveri nažalost nemaju kapacitet za popratiti sve potrebno.

Katarina Knafelj Jakovac
Katarina Knafelj Jakovac social media icon
14. ožujka 2024.

Katarina Knafelj Jakovac je inženjerka strojarstva sa dugogodišnjim radnim iskustvom u naftnoj industriji. Certificirani lider za pouzdanost opreme specijalizirana za strojarsku opremu i operativnu izvrsnost. Autorica je bloga Strojarska Radionica gdje dijeli profesionalno znanje i osobno iskustvo u održavanju različitih rotacijskih strojeva, strojnih sustava i procesne opreme. Obožava mehaniku, nauku o toplini i motore sa unutarnjim izgaranjem. Posvećena je kontinuiranom unaprjeđenju održavanja strojeva i kvalitetnog gospodarenja fizičkom imovinom.